Proizvođač pletenih tkanina od 2009. · Kina
Proizvođač pletenih tkanina od 2009. · Kina
Pletivo može proći vizualnu kontrolu u fazi uzorkovanja, a ipak pokazati piling nakon ponovnog nošenja ili pranja. Za brendove odjeće koji nabavljaju pleteno pletivo flis, četkani džersej ili konstrukcije s dlačicama, piling pletiva treba tretirati kao QC stavku prije masovne proizvodnje, a ne kao reklamaciju nakon isporuke. Sigurniji pristup je potvrditi mješavinu vlakana, konstrukciju, doradu i metodu ispitivanja prije odobravanja proizvodnje.
Pletiva se lakše pilingaju od tkanina jer njihova struktura od petlji ostavlja krajeve vlakana izložene na površini. Kada su ti krajevi kratki, slabi ili slabo učvršćeni, trenje tijekom nošenja ili pranja uzrokuje njihovo zapetljavanje u dlačice. Kod tkanina isprepletena struktura učvršćuje vlakna na mjestu; kod pletiva, posebno jednostrukog džerseja i četkanih konstrukcija, isto trenje ima više materijala na raspolaganju.
Piling se uobičajeno ocjenjuje na vizualnoj ljestvici od 1 do 5, gdje viša ocjena označava manje vidljivu promjenu površine. Mnogi kupci odjeće koriste ocjenu 4 ili više kao praktičan cilj za odobravanje masovne proizvodnje, ali prihvatljivu ocjenu treba definirati zajedno s metodom ispitivanja, brojem ciklusa, vrstom pletiva i krajnjom namjenom. Niža ocjena može biti prihvatljiva za neke programe osjetljive na troškove, ali ne smije ostati nedefinirana u tehničkoj dokumentaciji.
Izbor vlakana jedna je od glavnih varijabli koje utječu na piling pletiva, ali ga treba procijeniti zajedno sa strukturom pređe, gustoćom pletiva, dubinom četkanja i doradom. Brendovi koji nabavljaju pletiva trebaju razumjeti razlike u smjeru djelovanja između uobičajenih kategorija mješavina:
Češljani pamuk naspram češljanog pamuka s kratkim vlaknima: češljanje uklanja kratka vlakna prije predenja, dajući pređu s duljim, ujednačenije poravnatim vlaknima. Grebenani pamuk zadržava više kratkih vlakana, koja brže izlaze na površinu pod abrazijom. Za primjene u pletivu gdje je piling problem, navođenje češljanog pamuka ili prstenasto pređene pređe može biti jedan strukturni način da se smanji izloženost kratkih vlakana, ali to ipak treba provjeriti ispitivanjem abrazije ili pilinga prije odobravanja masovne proizvodnje.
Kontinuirani filamenti poliester naspram mješavina s kratkim vlaknima: kontinuirani filamenti poliester manje stvara piling jer nema krajeva vlakana koji bi se olabavili. Kratka sintetička vlakna — uobičajena u ekonomičnim konstrukcijama polarnog flisa — sklonija su stvaranju pilinga pod trenjem, ovisno o uvijanju pređe i dubini četkanja. Dorada protiv pilinga može poboljšati svojstva, ali duljina vlakana je temeljna varijabla.
Mješavine pamuka i poliestera: poliesterska komponenta učvršćuje dlačice nakon što se stvore, sprječavajući njihovo prirodno trošenje. Zbog toga je nakupljanje dlačica s vremenom vidljivije nego kod konstrukcija od 100% pamuka. Omjer mješavine i kvaliteta pređe utječu na to koliko brzo do toga dolazi — to treba procijeniti u fazi uzorkovanja, a ne pretpostaviti samo na temelju sastava vlakana.

Osim vlakana, konstrukcijske odluke donesene tijekom pletenja i dorade mogu utjecati na rizik od pilinga. Gustoća očica, finoća pređe, četkanje površine i put dorade utječu na to koliko je labavih vlakana izloženo na površini pletiva. Za pleteno pletivo džersej koje se koristi u majicama ili osnovnom sloju, čvršća konstrukcija može pomoći smanjiti paperjastost površine, ali rezultat ipak treba provjeriti ispitivanjem pilinga ili abrazije prije odobravanja masovne proizvodnje.
Četkane i čohane konstrukcije — uključujući francuski frotir, flis i velur — strukturno nose veći rizik jer četkanje namjerno podiže vlakanca na površinu. Završna obrada protiv pilinga (enzimsko pranje ili šišanje) može smanjiti taj rizik, ali učinkovitost ovisi o dubini četkanja i primijenjenoj metodi završne obrade. Brendovi bi tijekom uzorkovanja trebali zatražiti potvrdu vrste završne obrade, a ne pretpostaviti da je standardna.
Dvostruke pletene konstrukcije, uključujući interlock i ponte roma, obično postižu bolje rezultate na piling testu od jednostranih pletiva jer su obje površine strukturno povezane. To je vrijedno uzeti u obzir pri usporedbi opcija pletiva za istu namjenu.
Navođenje ocjene pilinga u tehničkoj dokumentaciji pouzdanije je od oslanjanja na vizualni pregled gotovih rolni pletiva. Za pletenu odjeću najčešće se navode dvije ispitne metode:
Martindale metoda (ISO 12945-2 / ASTM D4970): Uzorak se trlja pod kontroliranim pritiskom pomoću Martindale uređaja. Ta se metoda uobičajeno koristi za ravna i dvostruka pletena pletiva kod kojih se površinsko abrazijsko trošenje može ocijeniti u ponovljivim laboratorijskim uvjetima. Kupac treba u tehničkoj dokumentaciji definirati ispitnu metodu, trajanje ili broj ciklusa te minimalnu prihvatljivu ocjenu. Za mnoge programe pletene odjeće ocjena 4 ili viša praktičan je cilj, ali točan prag treba potvrditi prema vrsti pletiva, razini narudžbe i zahtjevima kupca.
Random Tumble metoda (ASTM D3512): Uzorci se prevrću unutar komore obložene plutom kako bi se ocijenili piling i srodne površinske promjene. Ta je metoda općenito primjenjiva na tkane i pletene tkanine za odjeću i može biti korisna kada kupci žele simulirati višesmjerno površinsko trenje.
Brendovi koji nabavljaju flis pletivo, četkani flis ili pletiva s pustastom površinom mogu zatražiti ispitivanje ASTM D3512 Random Tumble u sklopu pregleda uzorkovanja, osobito kada je višesmjerno površinsko trenje upitno. Rezultat treba koristiti zajedno s vrstom pletiva, načinom završne obrade, uvjetima pranja i kriterijima prihvatljivosti specifičnima za kupca. Za pustasta pletiva kao što je pletivo od šenila, rizik od pilinga i osipanja vlakana treba zasebno istaknuti tijekom uzorkovanja jer struktura pređe i površinski pust mogu utjecati na dugoročan izgled.
Ako je izgled nakon pranja dio zahtjeva kupca, pletivo se može oprati prema dogovorenom protokolu njege prije ocjene pilinga. AATCC TM124 odnosi se na glatkoću izgleda nakon pranja u kućanstvu, pa ga ne treba predstavljati kao ispitnu metodu za piling.
Za uzorkovanje u Runtang Texu zahtjeve za piling treba potvrditi zajedno s vlaknastim sastavom, načinom završne obrade i standardom masovne narudžbe, osobito za flis, džersej i pletiva s pustastom površinom, kod kojih postupci kao što je završna obrada protiv pilinga za polarni flis imaju važnu ulogu u poboljšanju trajnosti površine i očuvanju izgleda pletiva nakon ponovljene upotrebe i pranja.
Za flis, četkana ili pustasta pletiva brendovi mogu zatražiti ispitivanje ASTM D3512 Random Tumble ili ASTM D4970 Martindale, ovisno o površini pletiva i zahtjevima kupca. Metodu, trajanje ispitivanja i minimalnu ocjenu treba upisati u tehničku dokumentaciju prije uzorkovanja.
Postupci protiv pilinga kao što su šišanje, enzimska obrada ili površinska završna obrada obično se provode u fazi završne obrade pletiva, prije krojenja ili otpreme. Ne treba ih smatrati naknadnim rješenjem nakon isporuke. Brendovi bi trebali potvrditi način završne obrade tijekom uzorkovanja i zatražiti rezultate ispitivanja na kvaliteti završenog pletiva, a ne samo na sirovoj tkanini ili nedovršenom pletivu.
Runtang Tex proizvodi flis, džersej i pletivo s hrpicama za modne brendove diljem Europe, Sjeverne Amerike i Australije. Ako je piling tkanine pitanje kvalitete za vašu sljedeću kolekciju, zatražite uzorak s izvješćem o ispitivanju pilinga ili zatražite ponudu kako biste razgovarali o mogućnostima konstrukcije i dorade prije odobrenja masovne proizvodnje.